Podsticaj za bolje dokaze o mikroplastici i zdravlju
Nije bilo tako davno kada se mikroplastika smatrala marginalnom naukom. Čuli biste glasine na društvenim mrežama i vidjeli naslove u kojima se tvrdilo da svake sedmice unesemo plastike u vrijednosti kreditne kartice. Ali polako, posebno u posljednjih nekoliko godina, veličina problema postala je očigledna. Mikroplastika je svuda - u zraku koji udišemo, vodi koju pijemo, hrani koju jedemo. I u nama je: u našim organima, našim...arterijekrvotok, našplućatkiva, našamozgovitijela.
Ono što nam nedostaje su zaključci potkrijepljeni podacima o utjecaju mikroplastike na naše zdravlje. Stručnjaci sumnjaju i nagađaju mnogo toga, zdrav razum sugerira mnogo toga, ali istraživanja trebaju nadoknaditi zaostatak.
Na primjer: Plastika sadrži otprilike 16.000 različitih hemikalija, objašnjeno jeSarju Ganatra, dr. med., direktor Kardio-onkološkog programa u bolnici i medicinskom centru Lahey u Burlingtonu, Massachusetts. Od njih, istraživači još nisu proučili 10.000. Među 6000 hemikalija koje razumijemo, 70%-90% se smatra štetnim do vrlo štetnim.
„Ne bismo ih unosili izolovano, ne bismo to stavljali u hranu“, rekao je.
Ipak, mi ih unosimo u organizam - iako ne postoji konačno istraživanje o tome koliko plastike unosimo. „Postoje studije koje navode da sedmični unos iznosi do 5 g plastike, što odgovara težini kreditne kartice. Druge studije pokazuju mnogo niže vrijednosti. Dakle, ovo je zaista još uvijek u toku“, rekao je Christian Pacher-Deutsch, istraživač koji proučava mikroplastiku u ljudskim crijevima na Univerzitetu u Grazu u Austriji.
(Ako stalna poređenja kreditnih kartica nisu dovoljno šarena, anedavna studijaProcjenjuje se da u mozgu nosimo otprilike jednu kašiku plastike.)
Sprovodi se više studija na ljudima i životinjama, a stvarni podaci su počeli da se akumuliraju. Ovaj članak će dati pregled nekih od najnovijih.
Problem: Plastika se akumulira brže nego što možemo istražiti njenu štetu. Proizvodnja i upotreba plastike dostigla je 435 miliona tona u 2020. godini, premaizvještaj iz 2024.od Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, i povećat će se za 70% do 2040. godine ako se ništa ne promijeni. Curenje plastike u okoliš također će se povećati na 30 miliona tona u istom vremenskom okviru, što je skok od 50% u odnosu na nivoe iz 2020. godine.
Borba tijela protiv malih plastičnih osvajača
Mikroplastika su čestice promjera
Dio mikroplastike koju udišemo potiče iz okeana. "Okeanska voda isparava svaki dan, čak i tokom najhladnijeg zimskog mjeseca. Nikada nije statična", objasnio je Ganatra. S ovim isparavanjem, sitne čestice plastike također se dižu u zrak. Predvodio je timove koji su proučavali utjecaj mikroplastike u zraku naneurološka stanjakardiometaboličko zdravljezdravlje. Dvije studije, objavljene ranije ove godine, sugeriraju da je život u primorskim gradovima s višim nivoima mikroplastike u zraku blago povezan s povećanim rizikom od kognitivnih poremećaja i kardiometaboličkih bolesti.
„Plastika nema mjesta u mozgu ili srcu“, izjavio je Ganatra. Agencije poput Nacionalne okeanografske agencije i NASA-e mjerile su koncentracije mikroplastike u zraku u različitim regijama. Gradovi duž atlantske obale i Meksičkog zaljeva obično imaju veće količine od onih na pacifičkoj obali. Dok drugi faktori, poput zagađenja zraka ili stope pretilosti, mogu utjecati na rizik, obje studije su uzele u obzir opće zagađenje zraka, kardiovaskularne i neurološke faktore rizika, kao i etničku pripadnost, spol, dob, obrazovanje, socioekonomski status, jezik i druge varijable, kako je napomenuo Ganatra.
Pijenje vode, plastika i zdravlje mozga
Jaime Ross, doktor nauka, profesor neuroznanosti na Univerzitetu Rhode Island u Kingstonu, Rhode Island, proučavao je izloženost mikroplastici i nanoplastici putem vode za piće kod inače zdravih mladih i starih miševa tokom samo 3 sedmice i uočio promjene u kognitivnim sposobnostima i ponašanju.Studija iz 2023.pokazalo je da su ti miševi također razvili smanjene nivoe GFAP-a - znaka povezanog s ranom Alzheimerovom bolešću - u svojim mikroglijama. Ovo je potaknulo daljnja istraživanja o utjecaju mikroplastike na genetski modificirane miševe slične Alzheimerovoj bolesti.
„Odabrali smo polistiren jer je jedan od najzastupljenijih polimera u okolišu i jedan od najlakše korištenih. Također se nalazi u stiropornim čašama, plastičnim čašama, posudama za hranu za ponijeti, tako da smo sigurno u kontaktu s tim“, rekao je Ross. Odabrali su sferne čestice polistirena veličine 0,1 i 2 µm - bez nazubljenih rubova koji bi mogli uzrokovati oštećenje ćelija - u koncentracijama znatno ispod toksičnih nivoa.
Nakon 3 sedmice konzumiranja vode s mikroplastikom,testovi ponašanjaotkrilo je zapanjujuće razlike. „Ako ste ikada imali miša u svojoj kući, znate da ide uz zidove, zar ne? Neće sjediti usred sobe“, primijetio je Ross. Ali mužjaci miševa slični Alzheimerovoj bolesti koji su konzumirali mikroplastiku provodili su više vremena u središtu testne arene. Ženke nisu pokazivale ovo ponašanje, ali su postigle lošije rezultate na izazovima indeksa diskriminacije, mjereći njihovu sposobnost identificiranja prethodno viđenih objekata.
Ross je objasnio da ovi rezultati "pokazuju relativno dobro ili prilično značajno podudaranje s iskustvima ljudi oboljelih od Alzheimerove bolesti. Konkretno, žene oboljele od Alzheimerove bolesti doživljavaju izraženije promjene u pamćenju, dok muškarci oboljeli od Alzheimerove bolesti uglavnom doživljavaju značajnije promjene u apatiji."
Vezano za Rossove nalaze,još jedna studijaove godine pokazalo je da mozgovi ljudi s demencijom sadrže više mikroplastike i nanoplastike nego oni bez demencije.
Skriveni utjecaj plastike na zdravlje crijeva
Studije na miševima su također otkrile da mikroplastika može utjecati na njihovecrijevni mikrobiom— trilioni bakterija, virusa i gljivica koji žive u probavnom sistemu i utiču na sve, od probave do imunološke funkcije i mentalnog zdravlja.
Budući da se mikroplastika pojavljuje u ljudskom izmetu, Pacher-Deutsch je vodio studiju o njenom potencijalnom utjecaju na ljudski mikrobiom. Budući da bi namjerno hranjenje ljudi mikroplastikom bilo neetično, koristili su bioreaktor inokuliran svježim uzorcima ljudske stolice od pet zdravih osoba. Unutar bioreaktora, održavali su mikrobe živima dok su pratili reakcije populacije na različite mikroplastike - polistiren, polipropilen, polietilen niske gustoće, poli(metil metakrilat) i polietilen tereftalat - koristeći i realne nivoe izloženosti ljudi i više koncentracije kako bi procijenili efekte ovisne o dozi.
Otkrili su da izloženost mikroplastici dosljedno snižava pH nivoe u tretiranim kulturama u odnosu na kontrolne jedinke, signalizirajući promjene u metabolizmu mikroba. Sastav bakterija se mijenjao kao odgovor na specifične vrste mikroplastike, sa značajnim povećanjem i smanjenjem određenih bakterijskih populacija - uključujući Lachnospiraceae, Oscillospiraceae, Enterobacteriaceae i Ruminococcaceae - pretežno unutar Bacillota, koljena ključnog za probavu i zdravlje crijeva. Značajno je da nekoliko mikrobnih obrazaca uzrokovanih mikroplastikom odražava one povezane sa stanjima poput depresije i kolorektalnog karcinoma.
Ove promjene u sastavu poklopile su se s promijenjenom proizvodnjom bakterijskih metabolita, što djelimično objašnjava pad pH vrijednosti. Različita mikroplastika izazvala je jedinstvene metaboličke odgovore, što, kako je rekla Pacher-Deutsch, „nam govori da specifični putevi unutar mikrobioma mogu biti poremećeni ili da na njih može utjecati plastika, na primjer, metabolizam kratkolančanih masnih kiselina može biti pogođen prisustvom mikroplastike.“
„Različite publikacije su predložile mnogo utjecaja mikroplastike na cijeli gastrointestinalni trakt, uključujući promjene u viskoznosti sluznice, promjene u bioraspoloživosti mikronutrijenata, kao i promjene u bakterijskom sastavu“, primijetio je Pacher-Deutsch. Dodao je: „Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se zaista precizno utvrdili efekti.“
Korisnost nasuprot uzaludnosti: Poduzimanje mjera protiv mikroplastike
Ganatra tvrdi da naučna zajednica potcjenjuje utjecaj plastike na ljudsko zdravlje. Izjavio je da mikroplastika u ljudskom tijelu "izaziva upalne reakcije. Kao strane tvari za tijelo, one aktiviraju imunološki sistem, što dovodi do kronične upale niskog intenziteta. Ova upala služi kao osnova za brojne bolesti s kojima se danas susrećemo, uključujući rak, kardiovaskularne bolesti i neurološke poremećaje."
„Ljudi često vjeruju da je plastika inertna i stabilna. Međutim, shvatamo da se ona ljušti“, izjavila je Ross. Ona savjetuje da pregledate sve plastične predmete kojima ste izloženi tokom dana - aparat za kafu, jednokratne čaše s plastičnom oblogom, pribor za kuhanje, slamke - a zatim razmislite o prelasku na staklo ili nehrđajući čelik. „Toplina, posebno, ubrzava ljuštenje mikroplastike“, napomenula je. Također je upozorila da mnoga odjeća ljušti plastiku, tako da odabir materijala poput pamuka, vune i svile, koji su skuplji, može koristiti zdravlju.
„Vjerovatno potcjenjujemo moć koju imamo kao pojedinačni potrošači jer je na kraju dana tržište mnogo veće od bilo koga od nas, ali moramo imati na umu da ga mi oblikujemo“, rekao je Ganatra.
Ganatra također vodi neprofitnu organizaciju Rješenja za održivo zdravljeorganizacija čiji je cilj smanjenje upotrebe plastike unutar zdravstvenog sistema, gdje se svakodnevno bacaju ogromne količine plastike za jednokratnu upotrebu. Međutim, napomenuo je da promjena nije laka: "Korištenje čeličnog instrumenta zahtijeva autoklav, energiju za njegov rad, osoblje za upravljanje, a sve to zahtijeva značajna kapitalna ulaganja."
Istraživači također imaju svoju ulogu, kako je Pacher-Deutsch izjavila: „Moramo dublje istražiti zdravstvene implikacije i prikupiti što više informacija o različitim vrstama dostupne plastike, kako bismo mogli donositi informirane odluke zasnovane na istraživanjima i davati preporuke zdravstvenim vlastima.“
„Mislim da moramo razmišljati malo dalje od sutrašnjice. Moramo razmišljati više kao koncept 'jednog zdravlja', gdje zdravlje planete nije odvojeno od našeg zdravlja ili zdravlja drugih životinja“, rekao je Ganatra.











